Mogućnosti razvoja cikloturizma na Mediteranu su nevjerojatne, ali ipak, iz nekog razloga, u usporedbi s nekim drugim dijelovima Europe, u popriličnom zaostatku. Razlozi za to su brojni, ali, čini se, sve manje aktualni. Primjerice, manjak tradicije korištenja bicikli u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva, manjak potrebne prometne infrastrukture, a onda i poteškoće s geomorfologijom (neravan teren s mnogo strmina), manjkom prostora za prometnice u tradicionalnim naseljima Mediterana te možda i dijelom i neznanje i nepravodobno prepoznavanje prilika za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Neke se prirodnim i kulturno-povijesnim datostima uzrokovane prepreke ne mogu mijenjati. Ali uz pravu strategiju, pristupe, ali i primjenu nekih novih rješenja, poput primjerice e-bicikla, te sve brži razvoj i promociju koncepta, rješenja i proizvoda održive, zelene mobilnosti diljem Europe, Mediteran polako postaje prepoznat kao potencijalna nova zvijezda europskog i svjetskog cikloturizma.
(Izvor fotografije: European Cyclists’ Federation, www.ecf.com)
Naime, svakim danom, potencijal cikloturizma, ali i biciklizma kao održivog, zdravog, ekološki prihvatljivog oblika prometa i mobilnosti postaje sve prepoznatiji i na ovim prostorima. U uvjetima globalne ekološke, a sada i javno-zdravstvene, ali i prijeteće ekonomske krize sve veći broj ljudi okreće se „dvotočkašima“ na pedale. Vožnja biciklom na čistom zraku zdrav je, epidemiološki čak i vrlo poželjan modalitet prijevoza i putovanja na kratke i duge staze. Osim toga, ne troši gorivo, ne stvara ugljični dioksid i druga zagađenja, a omogućava nezaboravan prisan doživljaj lokalnog okruženja.
Europski parlament prepoznao je ovaj potencijal još početkom ovog desetljeća te naručio studiju o cikloturizmu u Europskoj uniji. Prema toj studiji, vrijednost tržišta cikloturizma u Europi u 2012. bila je 44 milijarde EUR, što je čak 6 milijardi EUR više od vrijednosti turističkog tržišta brodova na kružnim putovanjima!
Međutim, što je još mnogo zanimljive, posebice za naše mediteranske zemlje, ista studija procjenjuje vrijednost potencijala cikloturizma u mediteranskim zemljama EU iznosi 24 milijarde EUR prihoda godišnje, a potencijal EuroVelo 8 rute na 3,8 milijardi EUR godišnje! Ako znamo da hrvatski dio rute čini oko 15% ukupne EuroVelo 8 rute, to znači da je gospodarski potencijal EuroVelo 8 rute u Hrvatskoj oko 570 milijuna EUR ili 4,3 milijarde kuna godišnje! Usporedimo li to s potrebnim jednokratnim ulaganjima od oko 200 milijuna kuna da bi se ruta učinila minimalno funkcionalnom, ili nekih jednokratnih 400 milijuna kuna da bi zasjala punim sjajem, jasno je da je ovo uistinu vjerojatno jedna od najisplativijih investicija koja bi se mogla već u prvim godinama korištenja višestruko isplatiti Republici Hrvatskoj!
Stoga, ako je troškovna učinkovitost nekog ulaganja bitna, onda je razvoj rute EuroVelo 8 izvjesno jedan od profitabilnijih ulaganja. A ako uzmemo i sve druge dobrobiti cikloturizma, ali i održive ruralno-urbane, međugradske i unutargradske mobilnosti, od zdravlja, zaštite okoliša, ekonomičnost i doprinosa ravnomjernom lokalnom i regionalnom razvoju, onda je nedvojbeno da imamo jednu dvojbu manje. EuroVelo 8 je prioritetan hrvatski nacionalni projekt za novo financijsko razdoblje!
